Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
06:00
Koncert za dobro jutro
06:53
Slagalica, kviz
07:18
Datum
07:24
Verski kalendar
07:34
Deset godina od smrti Timotija DŽona Bajforda... Timoti DŽon Bajford (Solsberi, 25. jul 1941 - Beograd, 5. maj 2014), reditelj i scenarista Završio je londonsku Akademiju dramskih umetnosti. Televizijskim radom počeo je da se bavi na Bi-Bi-Siju. Režirao je priloge i samostalne emisije u dečjoj redakciji i filmske inserte za serijski program. NJegov prvi TV dokumentarac I Want to Be a Showjumper osvojio je 1970. BAFTA nagradu za najbolji dečiji program. Timoti DŽon Bajford se 1971. preselio u Jugoslaviju, gde je nastavio da piše i režira dečje televizijske programe. Iza njega su ostale neke od najgledanijih dečijih emisija Radio-televizije Beograd: Babino unuče i Poletarac, Neven..... Dobitnik je Povelje Zmajevih dečjih igara 2011. godine i 2013. priznanja Stefan Prvovenčani koje dodeljuje Raške duhovne svečanosti. Nisam živeo uzalud, Trezor - Od 1. februara do 3. aprila 2011, u Beogradskoj areni bila je izložena maketa grada na površini od 44 m2, u razmeri 1:87, sastavljena od 5.000 delova. Maketa grada sadrži železničku i autobusku stanicu, igralište, zgrade, zoološki vrt, rafineriju, robnu kuću, automobile, fontane, cirkus, predgrađe, selo sa jezerom... Mnogobrojni eksponati su pokretni, pa se stiče utisak života u minijaturi. Autor makete je Borivoje Vujić, hemičar po struci, a radio je ovu maketu deset godina. Ekipa Trezora ispunila je želju ovom pasioniranom radniku i umetniku te dovela u njegov grad za decu, veliku decu Rašu Popova i Timotija DŽon Bajforda. Tako je Borivoje upoznao dvojicu TV stvaralaca koji su njegovo detinjstvo, kako sam kaže, učinili srećnim, a zatim im je sa mnogo žara pokazao svoje delo i na koji način, pomoću makete, pomaže deci da spoznaju svet oko sebe. - Učesnici: Borivoje Vujić, Radivoj-Raša Popov, Timoti DŽon Bajford - Snimatelj Petar Vujanić, snimatelj zvuka Dragan Ušendić, mikroman Gordana Jović, saradnik-snimatelj Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, urednik-istraživač Vesna Došen, montažer ljubomir Plavljanić, autor Bojana Andrić - Snimano 02.04.2011, premijerno emitovano 09.05.2011. u Trezoru, Redakcija za istoriografiju.
08:33
Avanture Heti Feder
09:01
Dečje beogradsko proleće i ove godine izrodiće deset originalnih kompozicija za decu i izvodiće ih naši renomirani muzičari i izvođači: Marija Šerifović, Sergej Ćetković, Andrija Milošević, Slaven Došlo, Tijana Dapčević, Ivana Peters, Zoe Kida i drugi. Budite sa nama u subotu, 11. maja 2024. godine u 9:00č na Drugom programu Televizije Srbije.... Dečje beogradsko proleće, kao festival muzike za decu, nastalo je davne 1972. godine. Festival je potekao iz tadašnjeg Doma pionira, sadašnjeg Dečjeg kulturnog centra Beograda, konkretno iz manifestacije Susreti četvrtkom“ i na inicijativu Donke Špiček. Upravo su za ovaj značajni festival komponovane mnoge poznate pesme za decu, kao što su Zakleo se bumbar“, Slon lepotan dondolan“, Lako je purtu“ i mnoge druge. Festival je u nekom momentu ugašen, ali je obnovljen 2016. godine i te godine nisu komponovane nove pesme za decu, već su se stare pesme izvodile u novim aranžmanima. Već sledeće godine nastavilo se sa starom praksom i svake godine festival izrodi pregršt novih originalnih pesama za decu. Pesme za decu izvode odrasli izvođači i horovi dece. Ove godine imaćemo prilike da čujemo Mariju Šerifović, Andriju Miloševića, Zoe Kida, Slavena Došla, Ivanu Peters, Tijanu Dapčević, Sergeja Ćetkovića, Zejnu, Tijanu Bogićević, Ivana Mihailovića i Milicu Janketić. Naši specijalni gosti su sedmogodišnji „profesor“ Jakov Vučić i spisateljica za decu Jasminka Petrović koja će nam objasniti da li se od čitanja zaista raste. Tema ovogodišnjeg festivala je detinjstvo, sve ono što ga čini magičnim, ali i izazovnim. Da li se deca samo igraju, šta su to obaveze i od čega su sačinjeni najlepši dani – o svemu tome će žučno polemisati i šaliti se voditelji Aleksandar Radojičić i Trifun Marinković. Ko će tu biti dete, a ko će da suče brkove, saznajte u subotu 11.maja u 9č na Drugom programu Televizije Srbije! Urednica je Jelena Popadić Sumić, scenaristkinja je Lora DŽolić, urednica festivala Leontina Pat, rediteljka Milica Soldatović Mikić. Projekat je realizovan u saradnji RTS-a i DKCB-a.
09:52
Prema stručnim procenama, 10 procenata ukupne populacije konstantno čuje zujanje u ušima. Tinitus je stručan naziv za fantomski zvuk ali ostaju pitanja da li je to bolest ili ipak stanje, zna li se uzrok i da li postoji rešenje…... Kako je moguće da stalno govorimo o velikim uspesima nauke a nemamo odgovore na neka pitanja koja muče mnoge… Naš gost dr Miroljub Trifunović daće nam više naučnih informacija o tinitusu jer je doktorirao iz ove oblasti. Dr sc. med. Miroljub Trifunović je posle diplomiranja na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu, specijalizirao otorinolaringologiju i zaposlio se u Opštoj bolnici Studenica u Kraljevu. Od 2016. godine načelnik je Služba za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju ove bolnice. Uprkos velikom broju pacijenata, nalazi vreme da publikuje svoja naučna zapažanja i traži nove dokaze i rešenja za izlečenje pacijenata i podizanje kvaliteta njihovog života. Doktorio je 2022. godine u okviru smera neuronauke, odbranivši doktorsku tezu o Audiološko etiološkim faktorima hroničnog subjektivnog tinitusa. Urednik je Marijana Vuk Mrđa, montaža Slobodan Bajkić Reditelj Dragica Gačić.
10:26
Znanje imanje
11:21
Razgovor sa profesorom Vasilijem Krestićem..
11:48
Za emisiju „Dozvolite...” govori general u penziji Branko Krga, na temu obaveštajnih aktivnosti Vojske Jugoslavije 1999. godine.... Na dužnost je stupio novi ministar odbrane Bratislav Gašić. On je prethodno položio zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a zatim je izvršena svečana primopredaja dužnosti sa novim predsednikom Vlade i prethodnim ministrom odbrane Milošem Vučevićem. Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije i potom Srbije i Crne Gore, a prethodno ratni načelnik Obaveštajne uprave Generalštaba Vojske Jugoslavije Branko Krga, govori o ratu 1999. godine, odnosima u vojnom i državnom vrhu i radu Štaba Vrhovne komande. Vojska Jugoslavije imala je intenzivne obaveštajne aktivnosti uoči i tokom rata 1999. godine. Korišćeni su obaveštajci, elektronsko izviđanje, sateliti. Jedan od najvećih problema bio je, prema rečima Krge, što SRJ 1999. godine nije imala formalne saveznike. Emisiju možete pratiti i na društvenim mrežama, Jutjubu i platformi RTS Planeta. Ekipa RTS-a: urednik emisije: Goran Janićević novinar: Igor Topalović montažeri: Vesna Grba i Mirko Krsteski organizator: Danko Rapaić producent: Martin Vereš realizacija: Vladimir Antić ekipa VFC „Zastava film”: direktor: pukovnik Goran Ikonić   organizator: Aleksandra Živković snimatelji: Žarko Pekez, Vujadin Mićunović, Slavko Kalanj i Aleksej Puđa. asistenti snimatelja: Aleksandar Đorđević i ljubiša Glišović.
12:21
Nas je 10%
12:53
Studio znanja
13:51
Štetni svet
14:23
Kamen je najlepši dar prirode. Ima zadatu formu i uvek se lepo osećamo kada je kamen oko nas. Čovek se sa kamenom rađa, živi, umire i ponovo rađa prkoseći vremenu nepomirljivom znaku prolaznosti. Sa zanimljivim pričama o kamenu, kroz serijal Čovek i kamen, vodi nas autor Dragan Milovanović.... Izložba kamena U Smederevskoj Palanci, lepoj varoši zakazan je susret čoveka i kamena koji je vekovima inspiracija da umećem ruku napravi delo za trajanje i večnost. Ovde Vas čekaju lepota kamena u kojima su iskazane emocije, misli i ideje iz dubine duše svakog autora koji žele da podele sa nama. To su skulpture, mozaici, arhitektonska rešenja. Čovek i kamen su zajedno radi sopstvenog postojanja i opstanka.
14:46
U serijalu Momenat nepažnje“ stručnjaci objašnjavaju kako i zašto nastaju greške tokom boravka na otvorenom koje ponekad mogu biti fatalne sa ciljem da shvatimo koja mera opreza nam omogućava da bezbedno uživamo u pirodi.... urednik: Jelena Radović Jovanović izvršni producent: Svetlana Bandić reditelj: Sunčica Jergović montažer: Jakov Kronja.
14:50
Olimpijski krugovi
15:27
Danas gotovo da nema sportske aktivnosti, Olimpijskih igara, sportskih organizacija, a da tu nema žena.... Žena je postala nezaobilazan i značajan faktor o kom god sportu govorili. Neke dame su u svojim sportskim disciplinama ostavile takav trag da se o tome priča i pričaće se. Druge su asistirale kao treneri, organizatori, ali nepobitno je da lepši pol svojim znanjem i sportskim umećem uzdignute glave šeta ovom planetom. 9. epizoda – Jelena Erić Da li je rukomet muški sport? Da li su predrasude prisutne i danas u ženskom rukometu? Kako decu danas motivisati da se bave rukometom i sportom uopšte? I na kraju, kako je biti žena na važnim pozicijama u svetu sporta i nakon završene karijere govori naša bivša reprezentativka Jelena Erić. Produkcija Anna Bizz.
16:00
Čangalović - priča o operskom pevaču Miroslavu Čangaloviću
17:24
O “Ukusu ljubavi”, filmu koji je ponovo spojio sa kolegom i bivšim partnerom Benoa Mažimelom i o ulozi u novoj istorijski seriji o Koko Šanel i Kristijanu Dioru, govori diva francuskog i svetkog filma. U “Krupnom planu” Velike iluzije – Žilijet Binoš.... Filmsku sezonu 2023/24 obojio je sa obe strane Atlantika uspeh francuske kinematografije, a obeležilo je jedno, ali vredno delo nagrađeno najprestižijim filmskim nagradama “Anatomija pada” Žistin Trije. Zato ovu epizodu “Velike iluzije” posvećujemo “Novom francuskom filmu”. Vodimo vas na “Crveno ostrvo” autobiografsku priču o odrastanju na Madagaskaru, reditelja Robina Kampija i govorimo o psihološkom trileru “Samo nas dvoje” sa zvezdama francuskog filma Viržini Efira i Melvilom Popuom. O ljubavnoj priči “Iznenada sami” iz rakursa Đorđa Bajića. U “Premotavanju” se podsećamo opusa velikana francuskog filma Erika Romera. U “Kontraplanu” sa rediteljem Kentenom Dipjeom čiji najnoviji film “Drugi čin” otvara 77. Kanski festival. Autor i urednik: Sandra Perović Realizacija: Svetlana Perović, Tijana Todorović Javorac, Svetlana Perović.
17:58
Teakvondo - EP, prenos
20:01
Tokom šestomesečne kazne u australijskom zatvoru, DŽej Ar upoznaje pametnog i zagonetnog Brendana Linča. (Son of a Gun, 2014.)... U zamenu za zaštitu u zatvoru, DŽej Ar obećava da će pomoći Brendanu da pobegne iz zatvora i u dogovoru sa uticajnim Semom Lenoksom, organizuje bekstvo iz zatvora za njih dvojicu i još par zatvorenika. DŽej Ar biva nagrađen za svoje napore i počinje novi život na visokoj nozi, ali biva sve više uvučen u Brendanov svet kriminala. Milioni su u igri, a DŽej Ar biše ne zna kome sme da veruje... Uloge: Juan Makgregor, Brenton Tvajts, Alisija Vikander Režija: DŽulijus Averi.
22:00
Tajna istorija Sjedinjenih Država, serija
23:11
Povodom uloga u filmu Poslednji strelac i u seriji Sablja, gost emisije je glumac Miloš Timotijević.... Timotijević je snimio četrdesetak filmova i isto toliko tv serija. Igra u nekoliko beogradskih pozorišta. Ostvario uloge u tv serijama: Srećni ljudi, Gore-dole, Porodično blago, Bela lađa, Gorki plodovi, Greh njene majke, Čizmaši, Sumnjiva lica, Vojna akademija, Senke nad Balkanom, Močvara, Porodica, Besa, Poziv, Sablja... Igrao u filmovima: Stršljen, Lavirint, Sedam i po, Četvrti čovek, U zemlji krvi i meda, Novembarski čovek, Ničije dete, Vlažnost, Južni vetar, Ekipa, Nebesa, Trag divljači, Što se bore misli moje... U emisiji Miloš Timotijević govori o izazovima koje pred glumca postavljaju uloge istorijskih ličnosti, ali i uloge negativaca u trilerima i kriminalističkim serijama. Glumac izdvaja i najteže pripreme za ulaženje u lik“ koje je imao u svom dosadašnjem radu. U razgovoru učestvuje i kritičarka dr Vesna Perić. Montaža: Predrag Kašman Režija: Ivana Stivens Autorka i urednica emisije: Sanja Milić.
23:39
U šestoj epizodi četvrte sezone “Ranih kadrova”, koja nosi naziv “030: Sara Radulović”, predstavljamo mladu rediteljku, studentkinju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, čiji filmovi ne beže od jakih emocija i ne zatvaraju oči pred barijerama i problemima u osetljivim međuljudskim odnosima. Prkoseći tabuima današnjeg sveta, pa i vlastite generacije, ona nastoji da u svoje intimističke filmske priče unese i buntovni duh muzike i poezije na kojima je izrasla.... Sara Radulović rođena je u Podgorici 2001. godine. Pohađala je XIV beogradsku gimnaziju, kao i filmsku školu “Kvadrat“. NJen film sa prve godine Sazdaću te od prašine“ prikazan je na festivalu “Najkraći dan“ i Valjevskim filmskim susretima“; a film iz treće godine Svakako ću da krvarim“ imao je premijeru na Martovskom festivalu“ 2023. Godine. Osim studentskih filmova, režirala je spotove za mlade alternativne beogradske bendove. U slobodno vreme piše poeziju. Nakon uvodnog razgovora sa mladom autorkom u studiju “Ranih kadrova”, pogledaćemo njen kratki igrani film “Mi smo sunce”, koji joj je bio završni ispit na trećoj godini studija. U filmu “Mi smo sunce”, nastalom po scenariju i u režiji Sare Radulović Nina i Sofija su najbolje drugarice koje za vreme studiranja žive zajedno. Sve se menja kada Sofija odluči da se odseli kako bi živela sa svojim dečkom Damjanom. Nina, koja krije da ju je njen dečko, Srđan, ostavio, podsvesno počinje da sabotira Sofijin odlazak. U poslednjem danu zajedničkog života isplivavaju njihovi potisnuti strahovi, nesigurnosti i frustracije... Uloge u filmu tumače Milica Grbović, Andrijana ?orđević, Marko Petković i Matija Čukić. Televizijski prikaz filma “Mi smo sunce” donosi nam Ana Vučković Denčić, dramaturškinja, književnica, novinarka i urednica emisije o filmu “Filmorama”, koja se emituje na Radio Beogradu 2. U drugom delu razgovora u studiju, u emisiju dolazi gost Sare Radulović – mladi direktor fotografije Filip Tasić, a biće reči i o pripremi njihovog zajedničkog diplomskog kratkometražnog igranog filma, koji nosi naziv “Jebeš suzu u oku, pusti je niz obraz”. Kreator i urednik serijala: Marko Novaković Reditelj: Ognjen Isailović Scenarista: Srđan Vučinić Direktor fotografije: Bojan Rakić SAS Scenografkinja: Mira Andrejević Kostimografkinja: Aleksandra Stošić-Krstović Montažer: Petar Šumonja Dizajn grafike i animacija: Nenad Krstić Kompozitor: Vladimir Pejković Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Producentkinja: Jeka Guk-Vlatković Proizvodnja: Radio-televizija Srbije 2023.
00:29
35 godina grupe Alisa - najbolje iz Zemlje čuda
01:58
Teakvondo - EP, r.
03:46
Olimpijski krugovi
04:16
Žene u sportu: Jelena Erić
06:06
Muzika za dobro jutro
07:48
Slagalica, kviz
08:11
Datum
08:16
Verski kalendar
08:28
Plava ptica
08:54
Štrumpfovi
09:17
Teslini znanjoni
09:30
Porodična mreža 3
09:56
Datum
10:03
E - TV
10:26
Građanin
10:55
Naši snovi, želje, životni putevi često su satkani od više želja koje kasnije, ukoliko istrajemo na našem putu, uspevamo i da ostvarimo.... Prof. dr Uroš Krčadinac profesor i umetnik u svom radu je uspeo da spoji iskustva iz računarskih nauka, književnosti, dizajna, umetnosti. Doktorirao je na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu u oblasti softverskog inženjerstva, afektivnog računarstva i generativnog dizajna. Predaje na fakultetu za medije i komunikacije, dobitnik je brojnih nagrada, kako kod nas tako i u svetu, za naučne radove, animirane i dokumentarne filmove. Svoje veliko životno iskustvo stekao je vrlo rano na proputovanju kroz Aziju i Afriku. Kristina Miloradović kreće put studija a njen uzor je profesor Uroš Krčadinac. Tokom života susrećemo se sa raznim problemima, preprekama, odlukama. Kako živeti sopstveni put, shvatiti sitaciju u kojoj se svet nalazi, kako koristiti veštačku inteligenciju ali i opstati na putu snova u emisiji „U susret snovima” govorimo sa gostima prof. dr Urošem Krčadincem i Kristinom Miloradović iz Požarevca. Urednik i autor: Jasmina Vujnović Milošević Obrada: redakcija Aktuelnosti.
11:25
Verski mozaik Srbije
12:07
Od zlata jabuka
12:32
Kulturako aresipe
13:03
Donosimo vam priču o dva heroja iz Balkanskih ratova i onog Velikog, Prvog svetskog rata.... Donosimo vam priču o dva heroja iz Balkanskih ratova i onog Velikog, Prvog svetskog rata. Kako to trubači u vojsci mogu da prelome ishod bitke i postanu heroji? Na to pitanje su odgovor dali Amet Ametović i Rustem Sejdić, trubači u srpskoj vojsci, nosioci najviših odlikovanja. O njihovom herojstvu govore potomci, aktivisti i stručnjaci. Autor dokumentarnog filma je Turkijan Redžepi, a adaptaciju je uradila ekipa Romanipena.
13:23
Sve boje života
13:47
Živimo u kolotečini svoje svakodnevice. Melju nas ordinarne, repetitivne aktivnosti usled kojih susrete ne doživimo onako kako bi bilo korisno, i potrebno – kao mogućnost da nešto spoznamo. Ovakve prilike mašimo čak i u slučaju kada nam budu, nekom prilikom, dostupni neki pametni, životno i profesionalno ostvareni likovi.... Ne postavimo prava pitanja. Nestrpljivi smo da saslušamo odgovor. A ko bi još otćutao, i dao sebi komocije da ga na pravi način razume? Mi smo ih zato pozvali. Ne po bilo kakvim drugim kriterijumima, osim po proceni da će iskreno i argumentovano obrazlagati svoje stavove. Pa su tako sledile opservacije na varijaciju prustovskog upitnika, širokog spektra, od recimo Kako ste? preko: Treba li roditelj detetu biti drug? Kako se uči kako da se uči? U kojim situacijama lažete? Može li ružno da bude lepo? Kako prevazilazite stid? Šta vas prosto izbezumljuje? Mogu li manje inteligentniji da budu duhoviti? Vredi li zbilja Ronaldo toliko miliona? do duboko filozofskog Gde se nalazi duša? I sagovornici su, videćete, bili veoma iskreni i inspirisani. Vraćamo polako kulturu dijaloga, kao osnov razumevanja i komunikacije. Urednik: Ana Pavlović Reditelj: Natalija Mićević Scenograf: Tanja Ivanović Direktor fotografije: Milan Ilić Grafička animacija: Ema Tasan Lukić Montažer: Petar Šumonja Dizajneri zvuka: Marko M. Vučković, Aleksandar Zoričić.
14:25
Istorija je učiteljica života. Poznavanje istorije put je ka dubljoj spoznaji nas samih, nacije i društva u celini. Istorija ume da nas opčini i zato joj mnogi posvećuju svoj život.... Prof. dr Vlada Stanković je profesor Vizantologije na Katedri za Itoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Predavao je u Americi, Grčkoj, Kipru... Napisao je značajna dela poput dela Milutin sveti kralj i “Putovanja kroz Vizantiju”. Proučavanje Vizantije je njegov izbor i životni put. Na taj put krenula je i mlada doktorantkinja Filozofskog fakulteta Ivana Veselinović kojoj je istorija Vizantije izbor i san. Vizantiji i diplomatiji u tom periodu, posvetila je svoj doktorski rad. Čemu nas sve uči istorija, šta možemo da naučimo iz istorije Vizantije, kako opstati na svom putu u teškim vremenima, kako ostvariti svoje snove govorimo u novoj emisiji U susret snovima. Gosti emisije su prof. dr Vlada Stanković i studentkinja doktorskih studija Ivana Veselinović. Urednik i autor Jasmina Vujnović Milošević.
14:54
Eko minijature: Čarobni svet kristala
14:58
Nedeljni magazin Edu global priprema Redakcija ekološkog programa. U fokusu naše 220. emisije su teme iz ekologije i zaštite životne sredine.... Ono što televizijskim ekipama nije pošlo za rukom dvadesetak godina, uspela je da uradi ekipa naše redakcije. Koleginica Dragana Živojnović je sa svojim timom na terenu snimila mužjaka velike droplje, ptice kojoj preti izumiranje. Drugi deo našeg tima obišao je Tehnološki fakultet u Novom Sadu kako bi zabeležio priču o izuzetnom biotehnološkom otkriću naučno-istraživačke grupe na Katedri za biotehnologiju. Reč je o Biosol projektu koji na potpuno prirodan način rešava problem aflatoksina i predstavlja potpuno ekološko rešenje u borbi sa mikotoksinom. To nije sve, u magazinu Edu global videćete i čuti: šta je mediteranski kavijar, koji receptori u našem telu odlučuju o tome koje nam se pivo dopada a koje ne, zašto moramo biti oprezni kod upotrebe lekova za mršavljenje, kako prepoznati stanje insulinske rezistencije i na koji način izaći na kraj sa ovim zdravstvenim problemom. Urednik Nataša Nešković.
15:22
Tokom 2023. godine, na prostoru Skupštinskog parka, pored Narodne skupštine u Vlajkovićevoj ulici, pronađeni su ostaci rimske nekropole iz perioda II i III veka. Ipak, najveće otkriće je krak rimskog vodovoda dužine čak 70 metara.... Zna se da rimski vodovodi u Beogradu postoje, ali ovaj je ipak nešto posebno. Do sada nije pronađena ni ova dužina a ni dodatna konstrukcija koja je služila za prečišćavanje vode. Pošto nije u pitanju glavni vodovod, moguće je da se ovaj krak odvajao ka Kalemegdanu, ali zbog čega? Koje nove informacije je arheolozima donelo ovo otkriće i koliko možemo naučiti od Rimljana? Urednik Dragana Živojnović.
15:32
Novi život porodične kuće Baš... Porodična kuća “Baš” sagrađena je 1887. godine u samom centru Subotice. U svoje vreme bila je dom sedmočlane porodice. Opstajala je dugi niz godina uz velike napore Ištvana Baša. Kada je odlučio da je konačno proda - to nije bilo jednostavno. Želeo je da rekonstruisana kuća podseća na porodicu koja je tu dugo živela. Građevinski inženjer Igor Dulić, stručnjak u izvođenju zahtevnijih objekata, uspeo je da ispuni zahteve vlasnika kuće i rekonstruisao sve što se moglo rekonstruisati. Zadržao je građu starog zdanja i sve upotrebljivo ugradio u novi objekat. Zanimljivo je da je renovirana kuća “Baš” sagrađena od cigala stare kuće. Novi objekat je zadržao porodični ambijent koji objedinjuje tradiciju, budi sećanje i pruža gostoprimstvo, sa sačuvanim elementima prošlosti u sadašnjosti.
16:04
Bilja Krstić i Bistrik - kraj potoka bistre vode
16:37
Neposredno po oslobođenju zemlje, jedna od malobrojnih fabrika ulaže napore da poveća svoju proizvodnju. Reakcionarni pojedinci sabotažom ne uspevaju da osujete rad, niti da spreče izgradnju novih postrojenja.... Uloge: Marija Crnobori, Strahinja Petrović, ljubiša Jovanović, Tito Stroci Režija: Vladimir Pogačić.
17:58
Teakvondo - EP, prenos
20:01
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
20:32
Dušan Borković - 30 godina karijere
21:06
Novo majsko izdanje emisije Volim klasiku obojeno je zvukom solističkih i kamernih nastupa. Ansambl Mućkalica izvodi klasičnu i polularnu muziku u zanimljivim aranžmanima, a članovi sastava su Nenad ljubenović – harmonika, Zoran Anić – gitara, Stefan Fuks – kontrabas i Dmitrij Ivanilov – perkusije.... Tema emisije je jubilarni Gitarart festival o kome govori osnivač i umetnički direktor Boško Radojković, a u studiju nastupa gitaristkinja Amalija Miler i kvartet gitara 4G. Uz predloge i hit, sastavni deo svake emisije su zanimljive muzičke priče. Ovoga puta njihovi glavni akteri su španska violinistkinja Letisija Moreno i Snežana Nena Brzaković – vokalni pedagog. Urednik serije: Silvana Grujić Voditelji: Silvana Grujić i Aleksandar Peković Reditelj: Petar Stanojlović.
22:10
Tajna istorija Sjedinjenih Država, srija
23:15
Kraljevstvo, serija
00:42
Nišvil: Asian Dub Fondation
01:26
Teakvondo - EP, r.
03:14
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
03:38
Dušan Borković - 30 godina karijere
04:05
Kraljevstvo, serija
07:20
Koncert za dobro jutro
08:17
Slagalica, kviz
08:43
Datum
08:49
Verski kalendar
09:00
Avanture Heti Feder
09:29
U poslednjoj epizodi serije tumačimo Pepeljugu. Zašto su siročići specifični junaci bajki? Zašto se Vukova verzija Pepeljuge razlikuje od Peroove? Zašto nema balova, a zašto se Pepeljugina majka pretvori u kravu? Kako je majčinstvo i veza sa detetom prikazana preko veze sa kravom u našoj verziji Pepeljuge, koju je Vuk zabeležio prema onome što je čuo u detinjstvu u Tršiću?... Kroz ova pitanja u poslednjoj epizodi serije Nekada davno – Srpske narodne bajke - Progonjene devojke, vode nas akademski stručnjaci: prof. dr ljiljana Pešikan ljuštanović, prof. dr Dejan Ajdačić, teoretičar književnosti dr TijanaTropin i prof. dr Jasmina Ahmetagić. Nove animirane ilustracije bajke koje čitamo u ovoj epizodi priređuje talentovana mlada Jana Popović, iskusni Aleksa Gajić i dalje nas prati uvodnim ilustracijama i animacijama, zatim, imamo zadovoljstvo da tumačenje Pepeljuge ilustrujemo još jednom divnom slikom Tijane Marjanović, a slike petlova našeg slikara naivca Pavela Hajkoa nam daju viziju vedrine i pobede Pepeljuge nad zlom i mrakom. Tu je kao i u svakoj epizodi slikarka i psihološkinja, Anja Kononenko, koja stvara od zrnaca peska nove simboličke nestvarne peskovite oblike. Scenarista, reditelj i urednik serije je Valentina Delić. Izvršni producent Biljana Ivanić, producent Biljana Dautović, montažer Ksenija Savićević, direktor fotografije Rade Bubalo, vođa rasvete Dejan Mitić, scenografkinja Mira Andrejević, kostimografkinja Aleksandra Aleksandrić, tonski snimatelji Miroslav Radišić i Zoran Karajlović, obrada tona Aleksandar Zoričić.
09:56
Sve boje života
10:22
Superheroji su likovi kreirani pod okriljem pop-kulture XX veka, prisutni u stripu, filmu i delima moderne umetnosti.... NJihove preteče su junaci mitova, predanja i bajki a oni sami su nadkompenzacija sopstvenih slabosti. Superheroji su plod umetničke mašte tvoraca stripova, filmskih scenarista i reditelja, svih onih koji nalaze inspiraciju u svetu punom nepravdi, koji čeznu da superheroji izbave od zla svet koji sanja lepotu. U serijalu Subkultura Superheroja upoznajemo heroje drevnog i modernog doba i njihove tajne moći koje oni velikodušno stavljaju u službu dobra, pomažući malim ljudima u velikim problemima, onima koji su izloženi nepravdi, ljudima kakvi su i oni sami bili. Tema treće emisije serijala su natprirodne moći Superheroja. Urednik i scenarista: Jelena Radović Jovanović Montažer: Jovana Filipović.
10:46
E-TV
11:10
Velika iluzija, filmski program
11:44
Mira Adanja Polak: Ekskluzivno
12:12
SO RTS, Pilr Polikano i Luis Gorelik
12:54
Nekad davno: Srpske narodne bajke
13:23
Nauka 2024: Ermitaž - lepota satkana od tajni
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:52
Mornarički specijalci, serija
15:41
Ženski raj, serija
16:29
Koncert Lepe Lukić
17:29
Današnja emisija Drita posvećena je obnovljenoj tradicionalnoj manifestaciji Susreti zavičaja koju u Medveđi obeležavaju Albanci koji žive u toj opštini ali i van nje.... Okupljanja Albanaca Medveđana početkom maja datiraju od pre Drugog svetskog rata ali je pre četiri godine zbog koronavirusa ova manifestacija obustavljena. TV Spektri za RTS.
18:00
Volim klasiku
19:04
Lajmet
19:11
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:02
Film prati dve nedelje u životima žena koje rade u rudniku mrkog uglja Rembas.... Jasmina je prva žena koja je postala upravnik rudnika, dok je Milanka poslednja koja je ostala uključena u proces separacije uglja. Dok njih dve čvrsto veruju da su ravnopravne sa svojim muškim kolegama, ostale rudarke nemogu a da se nezapitaju da li su zaista imale koristi od feminizma. Režija: Marija Đoković i Nataša Janković.
20:45
Ekologika, dokumentarni film
21:11
Ženski raj, serija
22:00
Ovo je prva britanska biografija svetski priznatog japanskog umetnika Katsušike Hokusaja, čiji je print Veliki talas, poznat širom sveta gotovo kao Leonardova Mona Liza. Endi Serkis je Hokusajev glas u emisiji Hokusaj – starac lud za slikanjem, u kojoj učestvuju i Dejvid Hokni, Megi Hembling i strastveni naučnici, koji proučavaju i dive se opusu velikog japanskog majstora.... Film se fokusira na Hokusajev rad, život i vreme u Edo metropoli, sada savremenom Tokiju. Uz pomoć najsavremenije tehnologije, Hokusajeve printove i slike ispituju svetski stručnjaci. Tokom procesa otkrivaju se nove interpretacije čuvenih radova i čitava paleta umenikovih dostignuća. Hokusaj je proveo čitav život istražujući svet prirode i duhovnosti, koristeći planinu Fudži kao potencijalni izvor besmrtnosti. Hokusaj je uticao na Monea, Van Goga i ostale impresioniste, otac je mange i ima sopstveni emodži u obliku Velikog talasa. Odabrala: Selina Lovren Aksentić Prevela: Nataša Vujnović Lektorisala: Tatjana Stanić Tekst čitali: Petra Cvijić i Vukašin Krstić Obrada: Redakcija za kulturu.
23:05
Adrijan, trgovac umetničkim delima i ženskaroš, odlazi u vilu na Rivijeri. Vilu deli sa prijateljem Danijelom i ženom koju ne poznaje, Hajdi. (La collectionneuse, 1967.)... Hajdi je imala mnogo ljubavnika, pa je Adrijan i Danijel najpre preziru, ali kako se bolje upoznaju, tako Adrijan postaje sve više zaintrigiran i opčinjen njome. Uloge: Patrik Boko, Hajdi Politof, Danijel Pomerol Režija: Erik Romer.
00:35
Lutkice, serija
01:26
Tri boje zvuka - miks
02:17
Lajmet
02:26
Velika iluzija, filmski program
03:00
Mira Adanja Polak: Ekskluzivno
03:26
Subkultura superheroja
03:50
Nauka 2024: Ermitaž - lepota satkana od tajni
04:27
Hokusaj - starc lud za slikanjem, dokumentarni film